Kako izabrati pravu malč foliju za Vašu kulturu?

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Malč folija je jedna od onih stvari koje mnogi proizvođači kupuju gotovo automatski, uzimaju crnu, standardnu debljinu, i to je to. A onda se pitaju zašto komšija koji uzgaja istu kulturu ima bolji prinos, manje korova ili ranije sazrevanje. Odgovor je često upravo u izboru malč folije, jer boja, debljina i tip folije direktno utiču na temperaturu zemljišta, vlagu, korove i čak pojavu insekata.

Šta malč folija zapravo radi?

Pre nego što dođemo do izbora, korisno je razumeti zašto se uopšte koristi.

Malč folija leži na površini zemljišta i radi nekoliko stvari odjednom. Smanjuje isparavanje vode iz zemljišta, što znači da biljkama ostaje više vlage između zalivanja, a potreba za navodnjavanjem se smanjuje i do 30-40%. Blokira svetlost ispod sebe i time sprečava klijanje semena korova, pa se troši manje vremena i herbicida na okopavanje. Reguliše temperaturu zemljišta, u zavisnosti od boje, da greje ili hladi. Drži plodove čistim jer ne dolaze u kontakt sa mokrom zemljom, što smanjuje pojavu truleži i gljivičnih bolesti. I konačno, čuva strukturu zemljišta jer kišnica ne udara direktno po površini i ne sabija je.

Sve to zajedno znači brže sazrevanje, veći prinos i čistiji plod. Razlika između parcele sa malčem i bez njega u letnjem periodu je na terenu odmah vidljiva.

Boja folije nije estetika, to je agronomija

Ovo je deo koji se najčešće potcenjuje. Boja malč folije određuje koliko sunčeve energije se apsorbuje, koliko se odbija i da li svetlost uopšte prolazi do zemljišta. To direktno utiče na temperaturu korenovog sistema i na ponašanje insekata.

Crna folija je najpopularnija i najčešće korišćena. Apsorbuje sunčevu energiju i prenosi je u zemljište, pa zagrejava zemlju za 2 do 5 stepeni u odnosu na nezaštićenu parcelu. Potpuno je nepropusna za svetlost, što znači odličnu kontrolu korova bez herbicida. Dobra je za paradajz, papriku, krastavac, lubenicu, dinja i većinu povrtarskih kultura u umerenim i hladnijim uslovima.

Transparentna (prozirna) folija zagrejava zemljište najefikasnije od svih boja, jer propušta sunčevo zračenje direktno u tlo gde se ono absorbuje i zadržava kao u stakleniku. Temperatura ispod prozirne folije može biti i 5 do 8 stepeni viša nego bez malča. Mana je što propušta svetlost, pa korovi rastu slobodno ispod nje, i bez prethodne dezinfekcije ili fumigacije parcele nema smisla postavljati je. Koristi se za rano prolećno zasnivanje kultura ili za solarizaciju zemljišta pre sadnje.

Bela i srebrna folija hlade zemljište odbijajući sunce, pa su korisne leti kada postoji rizik od pregrevanja korena. Uz to, srebrna reflektujuća folija ima jedno posebno svojstvo: odbija UV svetlost naviše i time dezorijentiše i odbija lisne vaši (aphids) i tripse, što smanjuje prenos virusa sa insekata na biljke. Za paprike, salatu i cveće u toplim mesecima, srebrna folija može da bude isplativija od crne čak i bez uvođenja novih pesticida.

Braon i zelena folija su kompromis između crne i prozirne. Zagrejava zemljište solidno, bolje od crne, a ima određenu propusnost za infracrveno zračenje koje podstiče klijanje i rast korena. Istovremeno zadržava dovoljno nepropusnosti za svetlost da bi suzbila korove, što je prednost u poređenju sa prozirnom. Ove folije su popularne za jagode, krompir i rane prolećne kulture.

Debljina: koliko je dovoljno

Debljina malč folije se meri u mikrometrima (µm), i na cenovniku često deluje kao nevažan detalj, ali utiče direktno na to koliko će folija trajati i koliko lako puca pri postavljanju i pri branju.

Folije do 20 mikrometara su najtanje i najjeftinije, namenjene su jednosezonskim kulturama sa kratkim vegetativnim periodom i gde se folija skida posle jedne žetve. Za salate, rani spanać ili kratke cikluse povrća, to je sasvim dovoljno.

Folije od 20 do 40 mikrometara su standard za većinu povrtarskih kultura, paradajz, papriku, krastavac, lubenicu. Traju jednu do dve sezone i dobro podnose standardne uslove rada u polju.

Folije deblje od 40 mikrometara su za višesezonske kulture, jagodičasto voće, hmelj, neke ornamentalne kulture, i za plastenike gde se folija ne skida sezonski. Skuplje su, ali po sezoni obično jeftinije nego menjanje tanje folije svake godine.

Perforacija: da li je potrebna

Neki tipovi malč folije dolaze sa unapred napravljenim rupama za sadnju, što ubrzava postavljanje i ujednačava razmak između biljaka. Za veće površine koje se sade mašinski, to je logistička prednost. Za manje parcele i ručnu sadnju, obično nema razlike.

Postoje i mikroperforisane folije koje imaju sitne rupice raspoređene po celoj površini i omogućavaju bolju razmenu gasova između zemljišta i atmosfere. Ovo je korisno kod kultura osetljivih na gušenje korena ili u zemljištima koja teže dišu.

Biodegradabilne folije: kada ima smisla

Standardna plastična malč folija mora da se skupi i odnese posle sezone, što je radno intenzivno i skupo, naročito na većim parcelama. Biorazgradive folije rešavaju taj problem tako što se posle sezone raspada u tlu i ne zahtevaju skupljanje.

Zvuči idealno, ali ima ograničenja. Biorazgradiva folija je skuplja u nabavci, njena trajnost je nešto slabija od polietilenske, i brzina razgradnje zavisi od temperature i vlažnosti tla, što znači da u sušnim uslovima može ostati duže nego što bi trebalo, a u vlažnim preuranjeno da propada. Za kulture sa kratkim ciklusom na manjim parcelama gde je skupljanje naporno, biorazgradiva folija ima smisla. Za velike površine sa dugim kulturama, klasični polietilen je i dalje ekonomski isplativiji.

Kako to izgleda u praksi?

Za prolećnu sadnju paprike i paradajza na otvorenom polju u Vojvodini, crna folija srednje debljine je standardni i dobar izbor. Zagreje zemlju, suzbija korov i drži vlagu.

Ako imate problem sa lisnim vašima i prenosom virusa, dodajte srebrnu foliju ili kombinujte crnu osnovu sa srebrnom gornjom stranom, što nude kombinovane crno-srebrne folije.

Za letnje sađenje salate ili neke osetljivije kulture kada su temperature visoke, bela ili srebrna folija će sprečiti pregrevanje korena.

Za jagode, braon ili zelena folija sa dobrim zagrevanjem i kontrolom korova daje dobre rezultate kroz višesezonski uzgoj.

I na kraju, ako Vam se dešava da folija puca pri postavljanju ili se ceni pri berbi, verovatno je premalo mikrometara za Vaše uslove rada. To nije štednja, to je trošak koji se plaća dva puta.